Tribina pod nazivom “Sarajevska pitanja” upriličena je u ponedjeljak  26. februara u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, a gost uvodničar je bio akademik Dževad Karahasan. Organizator ove tradicionalne  tribine je Medžlis Islamske zajednice Sarajevo, a ulogu moderatora je imao mr. Muhamed ef. Velić.

Akademik Karahasan je govorio o svemu po malo, o filozofskim, vjerskim pitanjima, blasfemiji, Abrahamskoj religiji, zahvalnosti, ljubavi kao važnoj supstanci, razložnosti u našim životima, novim civilizacijskim formama komuniciranja, međuljudskim odnosima, o povijesti naroda BiH, te čega se kao narod trebamo odreći, kao i o Danu nezavisnosti BiH – 1.martu.

– Ljudi pojedinačno trebali bi se odreći i oslobađati se straha. Mi živimo u svijetu straha. Strah se sistematski proizvodi već najmanje 20 godina. Namjerno, ciljano se ljude plaši. Ljudi su izgubili sposobnost da se raduju, izgubili su povjerenje – kazao je akademik Karahasan. Na zapadu koji je beskrajno bogat, dodao je, ostavlja se dojam da ljudi imaju sve, ali imate uplašene oksuze koji gledaju kako da sklope osiguranje protiv bolesti, smrti, jer „ljudi nemaju više povjerenja ni u sebe, ni u svijet, ni u sistem, ljudi su uplašeni…“.

– Ako promatrate današnji svijet, vidite da je strah u stvari prvi temeljni grijeh i iz toga grijeha slijede svi ostali. Stoga mislim, da prvo čega bismo se trebali osloboditi je strah – naglasio je Karahasan. Akademik Karahasan je također govorio i o bosanskom jeziku, te naveo da ljudi svijet razumiju i čak ga osjećaju onako kako nam ga naš jezik predstavlja. Stoga, mi živimo jezik, mi živimo u jeziku, svijet i sebe razumijevamo pomoću i preko jezika.

-A potpuno je logično da onaj ko vam je odricao pravo na postojanje odriče vam i pravo na jezik. Odreći nekome pravo na njegov jezik znači odreći mu pravo na to da bude on, da živi – pojasnio je Karahasan.  Dodao je da se  oko jezika ne treba previše uzbuđivati. -Vi živite svoj jezik, govorite ga i za ostalo se ne brinite- poručio je akademik.

S obzirom da je 1.mart  Dan nezavisnosti, na pitanje, kako vidi BiH za 20 godina, odgovorio je „ne vidim je, jer za 20 godina mene više neće biti ali će Bosne, ako Bog da, biti“. Mišljenja je da se ne treba previše uznemiravati oko budućnosti Bosne.

Podsjetio je na činjenicu da nije bilo vojske koja je stvarala Bosnu, nije bilo političkog pokreta koji je stvarao Bosnu, nije bilo političkih stranaka koje su stvarale Bosnu. A Bosne je uvijek bilo. – Bosnu je stvarala kultura, jedan određeni način života. Bosnu je stvarao kult komšiluka, osjećanje da ti je drugi važan. Bosnu je stvarao život u siromaštvu na koje su ljudi pristali i u kojem uživaju. Bosnu je stvarala priča, pjesma, Bosnu je stvarala ljubav prema potoku, akšamluk. To je stvaralo i čuvalo Bosnu- rekao je.

Naglasio je da se kulturu ne može uništiti. – Vjerujem tvrdo da će BiH kao država postojati i za 20 godina. Ako bi se dogodilo, ne daj Bože, da se ja prevarim, kao država će postojati i za 100 godina. To se ne može uništiti, jer kultura nije moćna, ali je vraški žilava – zaključio je akademik Dževad Karahasan.

Tribini u Gazi Husrev-begovoj biblioteci prisustvovali su osim poštovaoci lika i djela akademika Karahasana, brojne javne kulturne i ličnosti iz političkog i vjerskog života BiH.