U srijedu 27. decembra tekuće 2017. godine gost redovnog seminara za imame sarajevskog medžlisa bio je muftija sarajevski dr. Enes Ljevaković. Seminar je otvorio hfz. Semin Grabus učenjem odlomka iz časnog Kur’ana, nakon čega je dobrodošlicu muftiji iskazao glavni imam MIZ Sarajevo dr. Ferid ef. Dautović.

Muftija sarajevski dr. Ljevaković je tom prilikom, na molbu glavnog imama, sarajevskim imamima prezentovao rad pod naslovom  “Argumenti hanefijskog mezheba na određena sporna pitanja iz obredoslovlja i vjerske prakse muslimana u Bosni i Hercegovini”, čiji je muftija koautor zajedno sa hfz. dr. Elvirom Duranovićem i hfz. mr. Sumejom Ljevaković-Subašić. Ovaj izuzetno vrijedan rad su pomenuti autori prezentovali na trećoj naučnoj konferenciji “Islamska tradicija Bošnjaka na razmeđu stoljeća: izazovi i odgovori”, koja je održana u četvrtak 21. decembra 2017. godine u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Ovu konferenciju organizovao je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u saradnji sa Upravom za vjerske poslove Rijaseta IZ i Upravom za obrazovanje i nauku Rijaseta IZ, a istu je  podržalo Predstavništvo TIKA-e za Bosnu i Hercegovini.

S obzirom da je hanefijska pravna škola dominantna šerijatskopravna škola na prostoru Bosne i Hercegovine na čijim temeljima je, između ostalog, stoljećima nastajala i razvijala se islamska tradicija Bošnjaka, muftija je naglasio kako su od dolaska Austro-Ugarske do danas, izučavanje islama, njegova interpretacija i praksa, stavljeni pred teška iskušenja izazvana okupacijom, ratovima, diktaturom, ukidanjem sloboda i genocidom. U posljednjih nekoliko desetljeća islamska tradicija Bošnjaka, čiji neodvojivi dio predstavlja primjena vjerskih propisa prema tumačenju hanefijske pravne škole, suočava se sa izazovima novih tumačenja fikhskih propisa preuzetih iz drugih interpretativnih vjerskih tradicija (mezheba) koja se često nameću kao jedina ispravna, mjerodavna i što je najznačajnije, Kur’anom i Sunnetom potkrijepljena tumačenja fikhskih propisa, navodeći, tako, pojedine nedovoljno upućene vjernike na sumnju u utemeljenost propisa hanefijskog mezheba uopće.

Stoga, cilj ovog rada, prema muftiji dr. Ljevakoviću  je da se prezentiraju argumenti hanefijskog mezheba, potkrijepljeni Kur’anom i Sunnetom, na određena pitanja iz oblasti obredoslovlja (ibadata) i druge vjerske prakse muslimana u Bosni i Hercegovini koja se praksom ili riječima, direktno ili indirektno, pokušavaju dovesti u pitanje. Muftija je u izuetno zanimljivom izlaganju sarajevskim imamima, pojasnio određene propise namaza (uglavnom iz kategorije sunneta i menduba) kao što su: način podizanja ruku prilikom izgovaranja početnog tekbira, vezanje ruku na kijamu, učenje muktedije tokom stajanja u namazu (kijam), izgovaranje riječi amin tiho (u sebi) nakon učenja El-Fatihe, izgovaranje tekbira i odlazak na ruku’ bez podizanja ruku, način spuštanja na sedždu, ustajanje nakon prvog i trećeg rekata bez sjedenja, način sjedenja (ku’ud) na tešehhudu te podizanje kažiprsta na tešehhudu. Ovi propisi tretirani su u radu zbog prirode namaza kao jednog od stubova islama koji je najuočljiviji u svakodnevnoj interakciji vjernika ne osporavajući važnost i drugih ibadeta.

Rad pomenutih autora također, u smjeru fokusiranja na namaz argumentirano pojašnjava utemeljenost zikra i dova koje se tradicionalno u Bosni i Hercegovini uče poslije namaza, klanjanja dvadeset rekata teravih-namaza u džematu, mesha po mestvama ili čarapama, klanjanja namaza i učenja dove na bosanskohercegovačkim dovištima, te obilježavanja mubarek-dana i noći na način kako se to stoljećima čini u Bosni i Hercegovini, a zbog čega su imami izrazili posebno zadovoljstvo i zahvalnost muftiji sarajevskom.

Seminar je okončan radnim dijelom kojim su rukovodili glavni imam dr. Ferid ef. Dautović, zamjenik glavnog imama Malik ef. Šljivo i pomoćnik glavnog imama Elvedin ef. Klisura.